Psihologija je naučna disciplina koja se bavi studijom mentalnih procesa i ponašanja kod ljudi i životinja.
Proučava individualna i grupna ponašanja. Sama reč psihologija znači „studija razuma ili uma“. Tokom istorije, još od antičkog doba, psihologija je bila grana filozofije, da bi u XVIII i XIX veku, započela svoj „vlastiti put“ kao nezavisna naučna disciplina. Ipak, danas je psihologija vrlo vezana za biologiju i društvene nauke.
Kao široka oblast, psihologija ponekad ostavlja utisak neujedinjenosti, raspršenosti. Deli se na primenjene i eksperimentalne ili teoretske ogranke. Neke od primenjenih ogranaka psihologije čine: klinička psihologija, koja se bavi dijagnozom i terapijom mentalnih poremećaja; industrijska psihologija se koristi prilikom odabira radnika i generalno u poslovanju. Eksperimentalna ili teoretska psihologija se sastoji od dečije, obrazovne, socijalne, razvojne, fiziološke i komparativne psihologije.
Dečija psihologija primenjuje psihološke teorije i istraživačke metode radi proučavanja dece; obrazovna psihologija se bavi problemima vezanim za procese učenja; socijalna psihologija se bavi grupnom dinamikom i drugim aspektima ljudskog ponašanja u društvenom i kulturnom okruženju; i komparativna psihologija se bavi razlikama u ponašanju različitih vrsta živih bića, na primer, ljudi i životinja.
Stvari koje proučavaju psiholozi pokrivaju širok spektar, počev od shvatanja prilikom procesa učenja, opažanja, inteligencije, motivacije, emocija, percepcije, karaktera, mentalnih poremećaja i studije razlika i uticaja okoline na formiranje karaktera i ličnosti.
Psihologiju mnogi ljudi smatraju društvenom naukom, ali ona predstavlja mešavinu prirodnih i društvenih nauka. Za njeno razumevanje potrebno je znati kako funkcionišu pojedini organi u ljudskom telu, prvenstveno oni koji su vezeni za mozak i stvaranje i lučenje hormona.
Psihološke discipline
Pod jedinstvenim imenom psihologija možemo naći mnoštvo povezanih disciplina. To su:
* eksperimentalna psihologija - koja se bavi proučavanjem reakcija čoveka na namerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo socijalne.
* socijalna psihologija - koja proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti sa njihovom (ljudskom) okolinom, sve oblike međuljudskih odnosa, kao i ponašanje grupe kao celine.
* klinička psihologija - koja proučava (i traži lek za) patološke oblike ponašanja.
* ergonomija - koja proučava odnos čoveka prema radu i nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čoveku.
* životinjska psihologija
* razvojna psihologija
* pedagoška psihologija
* psihoterapija